„Stalno zaboravljam gdje sam ostavila ključeve.“ „Dođem u sobu i ne sjećam se zašto sam ušla.“ „Ne mogu se sjetiti imena osobe s kojom sam razgovarala jučer.“ Ovo su rečenice koje čujem od pacijenata gotovo svakodnevno — i gotovo uvijek su praćene istim pitanjem: je li to normalno ili je nešto ozbiljnije?
Zaboravljivost koja je dio života
Važno je odmah reći — određena razina zaboravljivosti potpuno je normalna i ne znači da je s Vašim mozgom nešto krivo. Mozak svakodnevno obrađuje ogromnu količinu informacija i prirodno filtrira ono što smatra manje važnim. Zaboraviti gdje ste parkirali auto ili kako se zove glumac iz filma koji ste gledali prošli tjedan — to je jednostavno način na koji zdrav mozak upravlja resursima.
Ova vrsta zaboravljivosti posebno je česta u razdobljima pojačanog stresa, nedovoljnog sna, emocionalne iscrpljenosti ili hormonalnih promjena. Kod žena u perimenopauzi i menopauzi pacijentice često primijete da im pamćenje „nije kao prije“ — i to ima neurobiološko objašnjenje povezano s promjenama razine estrogena koji utječe na rad hipokampusa, dijela mozga ključnog za pamćenje.
Znakovi koji zaslužuju pažnju
No postoje obrasci zaboravljivosti koji traže stručnu procjenu. U svojoj ordinaciji posebno obraćam pozornost kada pacijent zaboravlja nedavne razgovore ili događaje, ponavlja ista pitanja u kratkom vremenskom razmaku, ima poteškoća s orijentacijom na poznatim mjestima, ili kada najbliži primijete promjene koje sam pacijent ne prepoznaje.
Razlika između „normalne“ i „zabrinjavajuće“ zaboravljivosti često nije u samom zaboravljanju, već u tome koliko ono utječe na svakodnevno funkcioniranje. Ako zaboravite ime — to je jedna stvar. Ako zaboravite da ste uopće upoznali tu osobu — to je nešto što valja provjeriti.
Što otkriva neurološki pregled
Neurološki pregled uključuje detaljnu procjenu kognitivnih funkcija — pamćenja, pažnje, govora, sposobnosti planiranja i prostorne orijentacije. Koristim standardizirane testove koji mi pomažu razlučiti očekivane promjene povezane s dobi od ranih znakova kognitivnog opadanja. U određenim slučajevima dodatna dijagnostika poput EEG-a (elektroencefalografije, koja mjeri električnu aktivnost mozga) ili laboratorijskih pretraga može pomoći isključiti uzroke koji su potpuno izlječivi — poput nedostatka vitamina B12, poremećaja štitnjače ili kroničnih metaboličkih stanja.
Mozak koji se može trenirati
Ono što ohrabruje pacijente jest činjenica da mozak posjeduje neuroplastičnost — sposobnost stvaranja novih veza između neurona tijekom cijelog života. To znači da ulaganje u kognitivno zdravlje ima smisla u svakoj dobi.
Nutritivna terapija ovdje igra značajnu ulogu. Mozak čini samo dva posto tjelesne mase, ali troši dvadeset posto energije. Zato je kvaliteta onoga što jedete izravno povezana s kvalitetom kognitivnih funkcija. Mislibel, dodatak prehrani koji sadrži tvari koje podržavaju moždanu funkciju, može biti korisna nadopuna uravnoteženoj prehrani — osobito kod pacijenata koji osjećaju pad koncentracije i mentalnu zamagljenost.
U svojoj ordinaciji primjenjujem i komplementarne metode — akupunktura može poboljšati cerebralnu cirkulaciju, a individualno prilagođen program koji uključuje kognitivne vježbe, fizičku aktivnost i upravljanje stresom daje najbolje rezultate kada je pristup cjelovit.
Četiri stvari koje možete početi danas
Budite fizički aktivni — čak i trideset minuta hodanja dnevno poboljšava prokrvljenost mozga. Učite nešto novo — bilo koji oblik mentalnog izazova potiče stvaranje novih neuronskih veza. Čuvajte san — upravo tijekom dubokog sna mozak konsolidira sjećanja. I održavajte društvene kontakte — razgovor i socijalna interakcija jedan su od najsnažnijih zaštitnih čimbenika za kognitivno zdravlje.
Ako Vas zaboravljivost brine ili ako Vaši najbliži primjećuju promjene, javite se za konzultaciju. Rana procjena daje najviše mogućnosti — i često donosi olakšanje.