Marketing u medicini
Medicina predstavlja specifičan oblik roba i usluga na tržištu pa stoga kao svaka druga industrija želi polučiti rezultat. Stoga posiže za marketingom kako bi u tom smislu bila što učinkovitija.
Ispitat ćemo osnov marketinga u medicini na primjeru lijeka Lxxxxxxx, po svojoj naravi antidepresiva, tako da usporedimo stvarne farmakološke i kliničke aspekte ovog lijeka sa informacijama u samoj reklami (imanentna kritika) te analizirati kodove u tim reklamama koji facilitiraju konstrukciju prenosnih simbola (semiotička analiza). Potom je važno upoznati se sa socijalnom formacijom u kojoj su reklame proizvedene te tko ih percipira i prima.
U političko ekonomskom kontekstu lijekovi se proizvode kako bi netko ostvario dobit u situaciji gdje je takva roba tražena.
Tijekom 20 stoljeća uočava se velik procvat farmaceutske industrije koji je počeo sa antibioticima, a velik značaj imaju i psihotropni lijekovi. Proizvodnja lijekova proizlazi iz koncepta bolesnog stanja u smislu iznalaženja „čarobne pilule“ za pojedino bolesno stanje.
Farmaceutske tvrtke se natječu jedna s drugom kako bi respektivno osvojile što veći dio tržišta. S obzirom na relativno mali broj kemijskih susptanci koje koristimo u liječenju, svaka tvrtka želi i mora svoj proizvod izdvojiti u odnosu na suparnički kako bi osvojila što veći dio tržišta. Stoga je kvalitetna reklama koja se koristi za promidžbu određenog proizvoda u stvari najbitniji čimbenik za nečiji tržišni uspjeh.
Osnovno razlikovanje ovih proizvoda vrši se putem znakovlja koje im se pridužuje u reklami. Ali sa lijekovima postoji osobitost, a to je zakonsko ograničavanje reklamiranja jer lijekovi idu na recept. Stoga je ciljna skupina za reklamu liječnička populacija koja čita stručnu medicinsku literauru dok su sredstva javnog priopćavanja izuzeta iz kruga medija za reklamu lijekova.
Liječnici pod utjecajem reklama kojih su puni medicinski časopisi prenose svoje odluke na bolesnike te na taj način pojedini proizvodi i pridružene tvtke polučuju tržišne rezultate jer se upravo zbog reklame taj pojedini lijek prodaje bolje od drugih.
Osnovni principi marketinga aplicirani su i u reklamama za lijekove. S obzirom sa se svaki lijek ultimativno želi prikazati u svjetlu boljem nego što jest (što je i smisao svakog marketinga) njemu se u reklami osim naziva i opisa pridružuju vizualni simboli.
Kod stvarnog lijeka Lxxxxxxx reklamni cilj je povezati naziv lijeka sa simbolikom ružinog cvijeta tako da ruža simbolizira puninu života koji navodno lijek Lxxxxxx pruža svoji korisnicima. Naime ružin cvijet stoji u metaforičkom kontrastu prema metafori pustoši i blijedila koju povezujemo sa depresivnim stanjem i stoga asocira na izliječenje od depresije. Tako ružin cvijet postaje prenosni simbol za lijek Lxxxxxxx. Manifestni cilj marketinške aktivnosti je da krajnji korisnik povezuje lijek Lxxxxxxx sa simbolom ruže te da taj simbol asocira na izliječenje od depresije.
Suptilna manipulacija ciljnom skupinom želi postići da se u reklami proizvodu pridruže i ona obilježja koje on nužno nema, a to je da je isti „čarobna pilula“ za rješavanje određenog problema. Isto direktno korelira sa potrebom bolesnika da brzo i bez većeg angažmana riješe svoje zdravstvene tegobe pa ovakva reklama pada na plodno tlo. Na taj način se komuniciraju laži, odnosno poluistine, o lijekovima i njihovim mogućnostima.
Biti svjestan marketinških trikova važno je u svim segmentima života, a posebice u medicini kako bismo sačuvali kritičnost, a ne iluzije u odnosu na proizvode koji nam se nude.